Poslovne vijesti - Hrvatska

HPB i Croatia osiguranje u privatizaciju vjerojatno ove godine

Ministar financija Slavko Linić izjavio je danas kako u proračunu neće biti prostora za Hrvatsku poštansku banku (HPB) i Croatia osiguranje te kako one trebaju na tržište, a vjerojatno je da u privatizaciju idu ove godine.

Ne razmišljamo da su prihodi od privatizacije ono što će u ovom trenutku spašavati prihodovnu stranu proračuna, iako treba poslati poruku da je privatizacija u funkciji smanjenja našeg vanjskog duga, pokrića deficita ove godine, jer je to nešto što će rejting agencije i sami kreditori cijeniti, kazao je Linić odgovarajući na pitanja novinara nakon današnje sjednice Vlade.

U isto vrijeme, dodaje, želimo jasno poslati poruku da je Hrvatska okrenuta tome da bude zemlja tržišne ekonomije i da je realni sektor taj kojeg treba prepustiti privatnim poduzetnicima.

»Posao države, kad gledamo u financijskom sektoru, je kako privatnike pokušati poduprijeti u bitki za izvoz, za investicije, a to možemo uvijek kroz HBOR. Prema tome, sve što budemo iz proračuna izdvajali, sve što trebamo dati za kapitalne vrijednosti onda će to biti u HBOR-u, a to znači da prostora u proračunu za HPB, za razvoj Croatia osiguranja nema i ocjenjujemo da trebaju ići na tržište i da će vjerojatno privatnici, poduzetnici imati daleko više uspjeha u vođenju tih sustava«, kazao je.

»Vjerojatno će biti ove godine, ali dozvolite da o tome ipak odlučuje vlada«, kazao je ministar financija na upit da li će do privatizacije HPB-a i Croatia osiguranja doći ove godine.

Komentirajući novinarsku primjedbu kako se premijer Zoran Milanović danas založio da se u uvođenje poreza na imovinu ne ulazi preko noći, dok je ministar financija zagovornik njegovog brzog uvođenja, Linić je kazao kako je to ideja stara, kada se gleda u dijelu političke koalicije, još od 2007.

Napominje pritom kako je to i pitanje povjerenja u upravu da može kvalitetno pripremiti prijedloge te kako to nije samo pitanje imovine već i pitanje decentralizacije.

Porez na imovinu, kaže Linić, treba biti okosnica i osnov financiranja lokalne samouprave, a onda se mora definirati lokalna samouprava, koje općine imaju mogućnost fiskalnih kapaciteta s novim porezima i mogu se baviti djelatnostima kao što su obrazovanje, zdravstvo, predškolski uzrast, a koje ne, i u tom dijelu je bitno mijenjati Zakon o lokalnoj samoupravi.

»Prema tome, nije to samo pitanje sređivanje zemljišnih knjiga, podataka o imovini i vlasništvu, nego i pitanje decentralizacije i vrlo jasnih poruka što je to lokalna samouprava u Hrvatskoj, a to mora biti gotovo za iduću godinu«, kazao je.